Vegetarijanstvo

Riječ vegetarijanac, koju su 1842. godine skovali utemeljitelji britanskog vegetarijanskog društva, potječe od latinske riječi vegetus koja znači "cjelovit, zdrav, svjež i životan" (homo vegetus znači umno i tjelesno zdrav čovjek). Izvorno značenje riječi podrazumjeva filozofski i moralno uravnotežen život, daleko više od obične prehrane temeljene na voću i povrću.

Vegetarijanci su većinom ljudi koji su shvatili da je za ostvarivanje mira u društvu potrebno riješiti problem nasilja u vlastitim srcima. Stoga ne čudi što su mnogobrojni pripadnici različitih kultura u svom traganju za istinom postali vegetarijanci. Vegetarijanstvo je bitan korak na putu do boljeg društva. Ljudi koji razumiju njegove prednosti naći će se u društvu mislilaca poput Pitagore, Sokrata, Platona, Klementa Aleksandrijskog, Plutarha, kralja Ašoke, Leonarda da Vincija, Montaignea, Johna Miltona, Isaaca Newtona, Emanuela Swedenbourga, Voltairea, Benjamina Franklina, Jean Jacquesa Rousseaua, Lamartinea, Percyja Bycshea Shelleyja, Ralpha Waldoa Emersona, Henryja Davida Thoureaua, Lava Tolstoja, Georga Bernarda Shawa, Rabindranatha Tagore, Mahatme Ghandija, Alberta Schweitzera, Alberta Einsteina, Nikole Tesle i mnogih drugih.
Razmotrimo neke prednosti vegetarijanstva.

Zdravlje i prehrana

Može li vegetarijanska hrana poboljšati ili obnoviti zdravlje? Može li spriječiti neke bolesti?
Zagovornici vegetarijanstva već odavno odgovaraju potvrdno, iako sve do nedavno u tome nisu imali potporu znanosti. Međutim, u novije su vrijeme zdravstvena istraživanja otkrila vezu između mesne prehrane i smrtnih bolesti srca i raka, što je dovelo do promjene gledanja na vegetarijanstvo.

Još šezdesetih godina ovog stoljeća znanstvenici su sumnjali da je mesna prehrana povezana s razvojem aterioskleroze i bolesti srca. Već u časopisu "Journal of the American Medical Association", izdanom 1961, nalazimo sljedeću izjavu: "90 do 97 posto bolesti srca može se spriječiti vegetarijanskom prehranom." Od tada su brojna znanstvena istraživanja dokazala da je, nakon duhana i alkohola, meso najvažniji uzrok smrti u Eapadnoj Europi, Sjedinjenim Državama, Australiji i drugim razvijenim dijelovima svijeta.

Ljudsko tijelo ne može podnijeti pretjerane količine životinjskih masnoća i kolesterola. Rezultati istraživanja 214 stručnjaka za ateriosklerozu iz 23 zemlje pokazuju da postoji veza između prehrane, razine kolesterola u krvi i srčanih bolesti. Kada osoba uzima više kolesterola nego što je tijelu potrebno (što je obično slučaj u mesnoj prehrani), višak kolesterola postupno uzrokuje probleme. On se taloži na unutarnjim stijenkama krvnih žila, otežava dotok krvi u srce te može uzrokovati visok krvni pritisak, bolesti srca i srčani udar.

S druge strane, znanstvenici Milanskog sveučilišta i bolnice Maggiore pokazali su da bjelančevine povrča mogu održati nisku razinu kolesterola u krvi. D.C.R. Sirtori u izvješću za britanski zdrastveni časopis "The Lancet" poručuje da se ljudima sa visokim kolesterolom "može pomoći prehranom koja sadrži samo bjelančevine povrča".

Što je s rakom? Istraživanja u proteklih 20 godina ukazuju na povezanost mesne prehrane i raka debelog crijeva, dojke i maternice. Ove vrste raka rijetke su među onima koji ne jedu meso ili ga jedu vrlo malo, kao što su adventisi, Japanci i Indijci dok su česte među stanovništvom koje se pretežno hrani mesom.

Rollo Russell u svom djelu "Notes on the Causation of Cancer" piše: "Utvrdio sam da od 25 naroda koji jedu velike količine mesa, njih 19 ima visok postotak oboljelih od raka, a samo kod jednog naroda taj je postotak bio nizak, dok od 35 naroda koji jedu zanemarljivo malo mesa, niti jedan nije imao visok postotak oboljelih od raka.

Trenutak! Zar ljudi nisu po prirodi mesojedi? Zar nam nisu neophodne životinjske bjelančevine?
Odgovor na oba pitanja glasi - Ne. Iako neki povjesničari i antropolozi tvrde da su ljudi povijesno gledano svejedi, naša anatomska građa - zubi, čeljusti i probavni sustav - odgovara bezmesnoj prehrani. Američka je udruga dijetetičara objavila da se "... većina ljudi najveći dio povijesti hranila vegetarijanskom ili gotovo vegetarijanskom hranom."

Što se tiče bjelančevina dr. Paavo Airola, vodeći autoritet za prehranu i prirodnu biologiju tvrdi: "Službeno preporučena dnevna količina bjelančevina u posljednjih je 20 godina smanjena sa 150 grama na 45 grama. Zašto? Pouzdana su istraživanja diljem svijeta pokazala da nam tolike količine bjelančevina nisu potrebne jer se stvarne dnevne potrebe kreću između 30 i 45 grama. Višak bjelančevina nije samo nepotreban, već nanosi štetu tijelu i u uzročnoj je vezi sa smrtnim bolestima srca i rakom. Da biste dobili 45 grama bjelančevina potrebnih vašem tijelu, ne morate jesti meso; možete ih unijeti stopostotnom vegetarijanskom hranom sastavljenom od raznovrsnih žitarica, mahunarki, jezgričava voća, povrča i voća."

Gospodarstvo

Meso hrani nekolicinu na račun mnogih. Da bi se proizvelo meso, žitarice kojima se mogu nahraniti ljudi, troše se na uzgoj stoke. Prema informacijama Odjela za poljoprivredu SAD-a, više od 90 posto žitarica proizvedenih u Americi koristi se za prehranu stoke - krava, svinja, ovaca i peradi - koja završava na stolu. U Velikoj Britaniji taj broj iznosi 85 posto. Samo korištenje žitarica za proizvodnju mesa vrlo je neracionalno. Proračuni odjela za poljoprivredu SAD-a pokazuju da se od 16 kilograma žitarica utrošenih na hranjenje stoke dobiva samo jedan kilogram mesa.

Etika

Mnogi ljudi smatraju da je od svih razloga za usvajanje vegetarijanske prehrane etički razlog najvažniji. Etičko vegetarijanstvo započinje spoznajom da druga stvorenja također imaju osjećaje slična našima, što ih dovodi do buđenja svijesti o patnjama drugih bića.

Cijelokupan život tovljenih životinja neprirodan je: od umjetne oplodnje, okrutna škopljenja, hormonske stimulacije, tovljenja neprirodnom hranom radi postizanja željene težine, duga i vrlo neudobna prijevoza do konačnog kraja. Tijesni obori, električni šiljci, uvrtanje repova te neopisiva groza i strah još su uvijek nezaobilazni dio "suvremena" uzgoja, prijevoza i klanja životinja. Prihvaćanje svega toga i suprostavljanje bešćutnoj okrutnosti samo u posljednjim trenucima njihova života, protivi se samom značenju pojma humanosti.

Lav Tolstoj: "Ubijanjem životinja radi hrane čovijek u sebi nepotrebno guši najviši duhovni osjećaj - samilost i sažaljenje prema drugim živim bićima - i zatirući vlastite osjećaje postaje okrutan". On upozorava: "Dok god su naša tijela živi grobovi ubijenih životinja, kako možemo očekivati idealne uvjete života na zemlji?".

Religija

Vegetarijanstvo je sastavni dio svih izvornih duhovnih učenja svijeta. Samilost, nenasilje, štovanje svakog oblika života, i život u kraljevstvu Božijem, u miru i ljubavi s Bogom i svim živim bićima, načela su zajednička svim religijama.

Izvorna je prehrana prvih stanovnika raja prema Bibliji bila vegetarijanska. Po završetku stvaranja, Bog je ljudima namijenio vegetarijansku hranu. "I doda Bog: 'Evo, dajem vam sve bilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu!' " (Knjiga postanka, 1:29). Mesna se hrana ne spominje. Daljnja Biblijska uputa glasi: "Tsa'ar Ba'alei Chayeem - budi milostiv prema životinjama." "Osloboditi životinju boli ili opasnosti Biblijski je zakon koji ima prednost pred odredbama rabija." (Talmud, Sabat, 128b)

U Bhagavad-giti Krišna objašnjava da duhovno savršenstvo počinje spoznajom jednakosti svih živih bića, proširujući pojam bližnjeg na sve oblike života: "Ponizan mudrac, zahvaljujući pravome znanju, vidi jednakim očima učena i plemenita bramanu, kravu, slona, psa i čovjeka koji jede pse."

Karma

Po zakonu karme, obližnja prodavaonica hamburgera ili odjel za abortuse u bolnici, tjesnije su povezani sa prijetnjom nuklearnog rata nego svijetski političari i generali. Drhtimo od strave pri pomisli na užase nuklearnog rata, no istodobno dopuštamo jednako stravične svakodnevne pokolje u automatiziranim klaonicama.

Čovjek koji jede meso može izjaviti da nikoga nije ubio, ali kupujući lijepo zamotano meso u prodavaonici, plaća drugoga da ubija za njega i tako obojca stječu posljedice u obliku karme. Nije li licemjerno održavati marševe mira, a potom otići u McDonalds na hamburger ili kući na odrezak s roštilja. Takvu dvoličnost osuđuje George Bernard Shaw:

Nedjeljom čovjek za svjetlom moli
da nebi skrenuo sa svojega puta;
Dosta mu je rata, borbu ne voli,
no ipak leševe pohlepno guta.

Kao što Šrila Prabhupada kaže u svojim tumačenjima Bhagavad-gite: "Oni koji ubijaju životinje i zadaju im nepotrebnu bol - kao što čine ljudi u klaonicama - bit će ubijeni na sličan način u sljedećem životu i mnogim životima koji dolaze... U židovsko-kršćanskim spisima jasno je rečeno: 'Ne ubij!' Unatoč tomu, izgovarajući se na razne načine čak i vjerski poglavari sudjeluju u ubijanju životinja istodobno se predstavljajući kao svete osobe. Ova prijevara i dvoličnost u ljudskome društvu stvaraju beskrajana uznemirenja poput velikih ratova u kojima gomile ljudi odlaze na bojna polja i međusobno se ubijaju. Sada su otkrili atomsku bombu, koja samo čeka da bude upotrebljena za sveopći pokolj." Takve su posljedice karme.

Istina je da vegetarijanci moraju ubijati biljke i time također čine nasilje, no svako se živo biće mora hraniti. Vede izjavljuju - jivo jivasya jivanam: jedno je živo biće hrana drugome u borbi za opstanak. Ne radi se stoga o tome da potpuno izbjegnemo ubijanje, jer je to nemoguće, već da prilikom zadovoljavanja potreba tijela činimo što manje nasilja.

Transcendentalno vegetarijanstvo

Vegetarijanstvo je dobro ne samo iz zdravstvenih, gospodarskih, etičkih, vjerskih ili karmičkih razloga, već i zbog svoje duhovne dimenzije koja nam može pomoći u razvijanju prirodnog poštovanja i ljubavi prema Bogu. U svom tumačenju Šrimad Bhagavatama Šrila Prabhupada poručuje: "Ljudski je život namjenjen samospoznaji,a da bi je dostigao, čovijek se treba odreći svake hrane koja nije ponuđena Bogu. Bog će od Svog predanog slige prihvatiti sva jela pripravljena od povrća, voća, mliječnih proizvoda i žitarica. Njegov sluga potom može pojesti ponuđenu hranu - prasadam, koja će postupno ublažiti svu patnju u borbi za opstanak."

Krišna kaže u Bhagavad-giti: "Ako Mi netko s ljubavlju i predanošću ponudi list, cvijet, plod ili vodu, prihvatit ću njegovu ponudu."

Ponuđena hrana, koja se tradicijski zove prasadam, omogućuje ne samo zdrav život, već i spoznaju Boga; ona predstavlja ne samo hranu za izgladnjelo mnoštvo već i duhovnu hranu za sve ljude. Prihvačajući ponudu, Krišna je ispunjava Svojom božanskom prirodom. Prasadam se stoga ne razlikuje od Krišne. Iz beskrajne samilosti prema dušama zatočenim u materijalnom svijetu, Krišna se pojavljuje u obliku prasadama, kako bi im pružio priliku da Ga spoznaju, jednostavno jedući ponuđenu hranu.

Šrila Prabhupada je često znao reći da prasadam može, čak i onoga tko je samo ga samo jednom okusi, osloboditi kruga rađanja i umiranja. Jedući isključivo prasadam čak i najveći griješnik može postati svetac. Vedski spisi puni su pripovjesti o ljudima čiji se život promjenio zahvaljujući kušanju prasadama i svaki će član pokreta Hare Krišna potvrditi duhovnu moć prasadama i utjecaj koji je imao na njegov život.

Savršena vegetarijanska prehrana obuhvaća isključivo jela ponuđena Krišni. Na kraju krajeva, i golubovi i majmuni su vegetarijanci, stoga prelazak na vegetarijansku hranu i nije veliko dostignuće. Vede nas podsjećaju da je svrha ljudskog života oživljavanje našeg odnosa s Bogom. Zbog toga nam hrana može pomoći u dostizanju ovog cilja tek kada je, nadišavši obično vegetarijanstvo, u potpunosti zamijenimo prasadamom.